Opis Serije:Isprepleteni životi brojnih likova smeštenih u Beograd devedesetih godina prošlog veka koji pokušavaju da žive srećno u prilično nesrećnim vremenima.
Opis Serije:Radnja „Švindlera“ smeštena je u Kraljevinu Jugoslaviju između dva svetska rata, u učmalu Palanku. Scenarista Đorđe Milosavljević otkriva detaljnije: „Dvojica neuspelih članova Uličnog sindikata, Ika i Boža, saznaju da je u njhovoj rodnoj Palanci izvučen dobitnik Turističke lutrije Jadranske straže, pod pokroviteljskom kralja Petra II (koliko god zvučalo uvrnuto, ova lutrija je stvarno postojala i njeni dobitnici zaista su izvučeni 1930. godine). U potrazi za dobitnikom, i u nadi da će nekako ogrebati o milion dinara koji dobitniku pripadaju, oni kreću za Palanku… Tamo će morati da se suoče sa nerazjašnjenim palanačkim skandalom koji je obojio njihovu mladost. U tom smislu, Švindleri su i ironična, crnohumorna priča o odrastanju, sazrevanju i iskupljenju.“
Opis Serije:Ovo je priča o mladim ljudima i njihovim ambicijima, o pridošlicama i starosedeocima Beograda, o nadi i čežnji, usponima i padovima. Radnja serije je savremena i smeštena u srpsku prestonicu. Glavni tok priče prati sudbine 4 glavne junakinje tj. studentkinje: Nevena, Ružica i Marina iz različitih krajeva Srbije dolaze na studije u glavni grad. Ljudmila je Beograđanka. Igrom slučaja, u nekom momentu, svima će im beogradski dom biti jedna soba studenjaka. Tu kreće njihovo poznanstvo. Prolazeći kroz najrazličitije situacije koje će im studentski život u velegradu doneti, devojke će jedna drugoj postati prijatelji za sva vremena. Kako priča bude odmicala, upoznajemo šaroliku galeriju likova koji okružuju 4 glavne junakinje, dok u drugom planu, paralelno sa glavnim tokom, priča serije prati porodice naših junakinja i ljihove pojedinačne sudbine. Svaka od devojaka je neraskidivo vezana za dom, pa će tako deliće svoje privatnosti doneti u svoj novi, studentski život.
Opis Serije:Glavna nit serije je smeštena pred istorijski uspeh reprezentacije Jugoslavije u Montevideu 1930. godine na prvom svetskom prvenstvu u fudbalu i igranje u polufinalu, kao i ličnosti mladih fudbalera, koji su svojim entuzijazmom i talentom doprineli odlasku na ovo veliko svetsko takmičenje.
Opis Serije:Mesto radnje je smešteno u jedno malo selo, između tri Morave (Velike, Južne i Zapadne). Radoš Bajić o svojoj seriji kaže: „Film i TV serija Selo gori a baba se češlja je saga o savremenom srpskom selu, poetska priča o rastakanju sela, o kućnim ognjištima u kojima se ponovo pale vatre“[1]. U središtu zbivanja su „mali a veliki ljudi – seljaci“, junaci serije, „oni ljudi koji prvo plate porez i struju državi“.
Opis Serije:Četiri muškarca u četrdesetim godinama u Sarajevu se bave svakodnevnim problemima, pokušavajući da osnuju bend i družeći se u lokalnom pabu.
Opis Serije:U devet novih epizoda pratimo putovanje reprezentativaca do Urugvaja koje je počelo vozom od Beograda preko Hrvatske, Austrije, Švajcarske, Lihtenštajna sve do marsejske luke gde su se ukrcali na prekookeanski brod „Florida“ da bi nastavili putovanje do Montevidea. Vreme odvijanja događaja je u rasponu od kraja 1929. godine do početka septembra 1930. godine.
Opis Serije:Serija je koncipirana kao komedija o jednoj beogradskoj porodici. Vera i Mića su roditelji Maje i Janje. Zbog finansijske situacije nijedno od njih nije u stanju da živi posebno, te odlučuju da nastave zajednički život, ali razvedeni. Svakodnevnicu upotpunjava Verin pacijent, klinički lud komšija Jovanović i Verina drugarica Kića (Ljiljana Stjepanović) odnosno Majina drugarica Maca . Serija je obradila brojna pitanja našeg društva: odrastanje dece, školovanje, probleme na poslu, finansijsku oskudicu...
Opis Serije:Ova uzbudljiva priča govori o borbi za opstanak. Glavnu junakinju baba Stojanku, koju je živopisno dočarala Gorica Popović, sticajem okolnosti iz grada i studija, život je vratio u rodno selo. Sada, u svojim šezdesetim godinama, u južnom Banatu odgaja unuke, četrnaestogodišnju Sofiju i osmogodišnjeg Stevana, čiji su roditelji otišli u inostranstvo trbuhom za kruhom...