Vratice se rode (2007) - S01E04 - Vratice se rode Epizoda 4
Vratice se rode (2007) serija
Vratice se rode (2007) online serija za gledanje
Vratice se rode (2007) sve epizode za gledanje
Vratice se rode (2007) serija online
Gledaj Vratice se rode (2007) online sve epizode
Preporuka za pogledati nakon: Vratice se rode (2007)
Opis Serije:Glavni junak priče je Kostadin Stavrić-Stavra (Tihomir Stanić), sitni prevarant, snalažljiv i domišljat, na prvi pogled prek i nezgodan, u duši dobronameran. On živi u Ostružnici, nadomak Beograda i preživljava radeći sve i svašta. Sve njegove "poslovne" prilike, kombinacije i aranžmani su na ivici zakona. Ipak, on nije kriminalac, već samo čovek koji pokušava da prehrani porodicu. Stavra prodaje šasije automobila koje skuplja sa obližnjeg autoputa, taksira na divlje, topi i pretapa sveće sa groblja, snalazi se kroz život, često upadajući u neprilike i probleme zbog svoje nepromišljenosti...
Opis Serije:Izvesni Miroslav Čičanović zvani „Čičko” glava je jedne porodice. Oženio se Majom na četvrtoj godini studija sa kojom je dobio dvoje dece, ćerku i sina. Nakon studentskih dana izgubio je samopouzdanje u svetu za koji se nije pripremao. Ne uživa veliki ugled kod svoje dece, a još manje kod supruge. Svi oni žive u stanu njegovog oca Arsenija, profesora matematike u penziji. Čoveku kao što je Čičko, koji ne imponuje ni stavom ni sposobnošću da živi zdrav život, ukazuje se velika šansa. To će biti njegova prilika ili propast… Radnja serije usredsređuje se na dve porodice. Jedna je naizgled formirana, stabilna i obična, a druga nedovršena. Njihove sudbine povezaće se zahvaljujući mladim generacijama.
Opis Serije: “Biser Bojane” je savremena, romantična akciona komedija. Priča počinje u Beogradu i u Trstu a završava se na Adi Bojani gde uz niz komičnih situacija, ispreplitanih porodičnih priča, dolazimo do razrešenja ljubavnih problema mladog Đorđa, lekara i ljubitelja prirode i ptica i Lole studentkinje, zaljubljene u more i kajt, kao i davno prekinutog odnosa oca i sina...
Opis Serije:Mesto radnje je smešteno u jedno malo selo, između tri Morave (Velike, Južne i Zapadne). Radoš Bajić o svojoj seriji kaže: „Film i TV serija Selo gori a baba se češlja je saga o savremenom srpskom selu, poetska priča o rastakanju sela, o kućnim ognjištima u kojima se ponovo pale vatre“[1]. U središtu zbivanja su „mali a veliki ljudi – seljaci“, junaci serije, „oni ljudi koji prvo plate porez i struju državi“.
Opis Serije:Andrija i Anđelka, par u srednjim tridesetim, tipičan su primer onog što se dešava kada muškarac i žena žive zajedno. Iako su godinama u vezi i iskreno se vole, jedno drugom često idu na živce, bilo da su u spavaćoj sobi, supermarketu ili na večeri s prijateljima. Njihovi hirovi i potpuno različiti, a tipično muško-ženski pogledi na svet, uzrok su neslaganjima i prepirkama oko dobro poznatih pitanja seksa, ljubomore, novca, dece, njenih prijatelja, njegovih prijatelja, podela poslova u kući...
Opis Serije:„Bela lađa” je indirektni nastavak filmskog serijala „Tesna koža”. Ulogu Dimitrija Pantića, umesto Nikole Simića, koji ju je tumačio u „Tesnoj koži”, igrao je Petar Kralj. U ulozi Pantićevog najvećeg protivnika Srećka Šojića, našao se, kao i u filmskom serijalu, Milan Lane Gutović. Za razliku od „Tesne kože” u „Beloj lađi”, glavni akter nije Pantić, već Šojić. On je biznismen i predsednik Stranke zdravog razuma, koju finansira, Šojićev rođak po babi, Tihomir Stojković „Tika Špic” . Njegov zamenik u stranci je Panjković, a njegov večiti protivnik je Hadži-Zdravković, predsednik stranke „Demokratska renesansa”. Ulazi i u sumnjive poslove sa mafijom, mafijaškim bosom Ozrenom Soldatovićem i njegovom desnom rukom Alamunjom.
Opis Serije:Ovo je priča o neverovatnom profesoru Kosti Vujiću i razredu maturanata Prve muške gimnazije koji su pohađali Mihailo Petrović - Mika Alas, Jovan Cvijić, Pavle Popović, Jaša Prodanović i mnogi drugi znameniti ljudi koji su obeležili jednu epohu, kao akademici, profesori, ministri, političari... Ljudi ispunjeni nesputanom energijom mladosti, razred za sva vremena, razred za istoriju i ponos!